Još uvijek postoji iskonski raj na svijetutoliko nedirnute ljepote na našem planetujer moćni ljudi nisu na njih stavili šapeto je pitanje vremena i rada kroz etape. Mjesta u kojima ciklus života strujigdje priroda, flora i fauna samo brujikroz otkucaje života i živi pjev pticakojima se ocrtava praiskonska skica. Po kojoj je sve veličanstveno lijepoodviše spokojono,…

Vječno pitanje smisla životabilo kao izazov ili pak strahotakad nismo svjesni koliko značiuvijek u nama i oko nas zrači. To pitanje zašto smo i jesmou biti o tom tko smo i gdje smonije slučajnost naš životni putbio on siguran, krhak ili krut. Okolnosti koje uvjetuju, te gradevrlo dobro znaju što i kako radesve je više…

Smisao života je zbilja u davanjunije u uzimanju niti prigovaranjubez taktika koje zbunjuju i gušekao vjetar koji sa svih strana puše. Kad pogledamo oko sebe sve je darsvaka stvarnost ima posebnu tu čarsve je stvoreno da pruži zadovoljstvokrug je savršen kao presveto Trojstvo. Dajemo što imamo, sve smo primilizahvalnost je temelj, njoj smo se divilijer…

Ja sakupljam osmijehe i to kroničnoto djeluje magično, ali sasvim običnouzimam tuđe tuge nježno, ali i pomnobacam ih u vjetar i to veoma doslovno. Osmijehom se zbilja svaka tuga svladaživot je prolazan i ostavlja uvijek traganosimo u sebi što stavljamo pred drugeradosti, boli, čežnje, želje, kiše, duge… Dva uzajamna osmijeha pobjeđuju sveruše strahove, brane, neostvarene…

“Sakupljajte blago u sebi” rekao je Isusgdje više ne vrijedi zbroj, plus ili minusnego čista razlika između duha i tijelarezultatom da se podiže zastava bijela. Duhu se predajemo s vjerom i nadommislima, riječima, odnosima i radomza mjesto gdje moljac ne nagriza, akradljivca, ni tata, izdaleka ni izbliza. “Caru carevo, a Bogu božje” jest stavza njega…

Ljubav sve podnese osim razočarenjakad u jednom trenu ponestane udivljenjasve nestane kao da nikad nije ni bilosamo ostane sjećanje koje se skrilo. Podsjetnik na ono što je bilo i prošlopitanje i odgovor zbog čega je došlosa razlogom koji ima tisuću milostida bi se ogolili i učvrstili do kosti. Taj nebeski dar koji nas je pohodiokompleksno…

Muškarac se uljulja u rad i karijerune uzima za gotovo nikakvu barijerunovac je prestiž koji otvara sva vrataljudi u tren postanu poput sestre, brata. Ta moć i lakoća kretanja sa njimeolakšavaju ljeta, proljeća i zimedok jesen apsolutnosti i starenjapokazuju stranu potpunog kvarenja. Ni novac niti seks više nemaju snagukad čovjek ostane prazan na pragubrdo stvari…

Afera je mjesto koje želiš i dijeliškojem se unaprijed i unazad veselišdok pomno čuvaš ono što već imašiako znaš da na stolici toj se klimaš. U tom novom stanju postaješ dijeteuzimaš doze veselja iz te epruvetekoja sadrži sve ono čemu se nisi nadaodok si u sigurnom okruženju i padao. Taj novi prostor koji daje energijuiziskuje…

Ego je smrtno stanje života i dušeu njemu se kriteriji i odluke srušeto je prvi i temeljni smrtni grijehkojeg je sin tame donio na svijet. Da ovlada srcima i djelima ljudida ego uzdiže, a ostale mrzi, kudistvara iluzije nedodirljivosti, moćihladno, proračunato putevima kroči. Kalkulira između posjedovanja i bitišto obznaniti, a što vješto, tiho skritisa kime…

Čežnja je više od nedostajanjaviše i od samog postojanjastvarnija od zbilje i življenjajača od svakog identificiranja. Moćnija od sile pukog stvaranjaslobodna od glume i pretvaranjaiako se zaogrne velom zatvaranjaobuče se kućni ogrtač staranja. Beskonačna u tom reciprocitetugdje apsolutnost ne čini štetupopmpozno ustraje u danom vetuuvijek spremno ubacuje u petu. Odnosi snage, favorizira fokuskao da iznova…