MorePoezije

“JA SAM KRUH ŽIVI, GOVORI GOSPODIN.”

Nedjelja je, dan Gospodnji za sve ljude dobre volje.
Dan odmora i slave, blagovanja svete pričesti, Božje riječi i susreta s bližnjima.
Tko je bližnji? Svaki koji se nađe na putu tvog života, onaj koji je blizu, bilo fizički ili u tvome srcu.
Ovo je dan zahvalnosti za sve proživljeno tekućeg tjedna i molba za pomoć za sve što slijedi u onom koji dolazi.
Vremena su prevrtljiva i događa se neočekivano, isto tako svakidašnjica iziskuje napore, imati snage i strpljenja znači moći se prilagoditi nadolazećem.
Znati otkupiti dano vrijeme za dobru savjest i očuvanje tijela i duše, moći održavati svoj životni poziv i djelatnost, biti otvoren i primjeren prema drugima, sačuvati svako dobro i dobra, cijeniti učinjeno i prilike, ne imati propuste koji bi pomogli općenito i osobno.
Toliko je života u svetoj misi, zemaljskog i nebeskog podjednako.
To je jedino mjesto gdje živi i mrtvi ljudi sa anđelima slave uskrsnuće i vječnost, trojedinog Boga koji se daje i dijeli nesebično.
Toliko toga stane u jedan vapaj i molitvu, a koliko je čudo primiti zahvalnost i povjerenje u vlastiti život.

Kolika je milost povratiti nadu i ljubav, zadobiti mir i povjerenje i sve staviti u ruke Božje.
Obnovljati se uvijek ispočetka i izlaziti kao novi čovjek. Nema tereta većeg od ralja prošlosti i nepokajanja., to čovjeka satire do granica izdržljivosti, prema sebi ili osude drugoga.
A to predajući Bogu postajemo lakši i lako se nosimo s novim teretima koji su neminovni u ovoj dolini suza. Ali sa Bogom u sebi zadobiva se nova dimenzija toliko moćna da transformira do temelja, mijenja perspektive i podiže granicu svake izdržljivosti. Postajemo jači i otporniji, dosljedniji i uviđavniji za odnose oko sebe.
Promatramo, vidimo, osjećamo i odreagiramo, sasvim dgugačije od očekivanja okoline.
Ne dotiče nas očaj i bijes, ljutnja, ni krivica da bi nas uništavala, većma razbor i mudrost da bi se dobrota proslavila.

Zato pristupajte svetoj pričesti, ona pročišćava bolje od vode i vatre, ona hrani kvalitetnije od sve hrane svijeta, ona utažuje žeđ jače od najboljeg vina i razveseljava više od svih radosti.
Ona ozdravlja, iscjeljuje i obnavlja bez ikakvih nus pojava, učinkovito i dosljedno.
Nijedno bogatstvo svijeta ne može se usporediti sa euharistijom, nijedna katedrala, ni svo bogatsvo Vatikana nije ništa naspram ruku jednog svećenika dok predvodi svetu misu.
Nema čuda, ni čudotvorstva, ni napretka, ni znanja i zvanja koji se mogu s njom usporediti.
Nema osobe, prilike, grijeha,ni udobnosti za koje bi bilo vrijedno izgubiti milost pričesti.

Ruskirati nebo i vječnost za sva dobra ovoga svijeta i sve njegove užitke i lažni sjaj je prijevara koju ćemo zasgurno svi jednom iskusiti, u bolesti, žalosti i na samrti.
Zato ne čekajte da vas život obori, primajte život da biste živjeli i sretno prešli iz smrti u novi život.

Jedina ulaznica, besplatna i zauvijek dostupna svima, euharistija, primljena iz ruku jednog svećenika.
Kolike li milosti i zahvalnosti u tome, zapitajte se već danas, jer jednom zbilja može biti već kasno.

S ljubavlju, Željka.